Četiri kluba u Vukovaru, Borovu, Boboti i Markušici starijim osobama i osobama s invaliditetom nude prostor za druženje, kreativne i edukativne aktivnosti, psihosocijalnu potporu, ali i konkretnu pomoć poput prijevoza do liječnika, trgovine i institucija
Ponekad je za izlazak iz kuće potreban tek jedan mali razlog. Netko koga ćete ondje sresti. Kava i razgovor. Nova radionica. Pomoć oko problema koji se već neko vrijeme čini nerješivim. Ili jednostavno osjećaj da negdje pripadate.
Upravo od takvih, naizgled malih stvari, počela je priča o Klubovima osoba treće dobi koje je Udruga žena Vukovar otvorila na četiri lokacije, u Vukovaru, Borovu, Boboti i Markušici. Klubovi su namijenjeni starijim osobama i osobama s invaliditetom, a zamišljeni su kao mjesta u kojima se ne dolazi samo „popuniti vrijeme“, nego aktivno sudjelovati u životu zajednice.
Koordinatorica Udruge žena Vukovar Mirjana Mizdrak Mišanović ističe kako su klubovi otvoreni u okviru novog europskog projekta „Zajednica za sve” namijenjenog starijim osobama te osobama s invaliditetom. S radom su počeli 10. kolovoza, a bit će otvoreni naredne tri godine, svakoga radnog dana od 15 do 19 sati.
Lokacije su pažljivo raspoređene, u Vukovaru je klub na adresi Brune Bušića 74, u Borovu na Trgu palih boraca 2, u prostoru bivše stare osnovne škole, u Boboti u Mitrovićevoj 29, u prostoru starog vrtića, a u Markušici u Grobljanskoj 5. No adrese su tek početak priče.
Nisu to samo šah, karte i kava
Kada se spomenu klubovi za osobe treće životne dobi, lako je zamisliti šahovsku ploču, karte na stolu i nekoliko ljudi okupljenih uz kavu. I toga može biti, ali ideja ovih klubova mnogo je šira.
- Primarno je cilj da klubovi budu mjesto u koje će ljudi rado dolaziti i da budu mjesto za druženje -kaže Mizdrak Mišanović.
No jednako je važno, dodaje, da klubovi budu mjesta koja korisnicima pružaju različite oblike potpore. Ondje će moći kvalitetno provoditi slobodno vrijeme, upoznavati druge ljude, naučiti nešto novo, sudjelovati u kreativnim i edukativnim radionicama te različitim rekreativnim aktivnostima.
Iza svega stoji jedna važna ideja - uključenost.
- To nam je uvijek naglasak, da ljudi budu uključeni i da budu aktivni - naglašava.
Zato se aktivnosti ne svode samo na druženje. Korisnicima se želi omogućiti da u vlastitoj zajednici na jednom mjestu dobiju što širi raspon usluga. Od pomoći u ostvarivanju različitih prava do psihosocijalne potpore i pravne pomoći.
Jer život u mirovini ili život s invaliditetom ne znači prestanak potrebe za učenjem, razgovorom, kretanjem, stvaranjem novih poznanstava i osjećajem korisnosti. A upravo je taj osjećaj često važniji od same aktivnosti.
Ponekad je najvažnije imati nekoga s kim možete razgovarati
U radu sa starijim osobama i osobama s invaliditetom Udruga žena Vukovar susreće se s različitim potrebama. Nisu uvijek vidljive na prvi pogled.
Netko možda traži prijevoz do liječnika. Netko treba pomoć u ostvarivanju određenog prava. Netko se teško snalazi u pravnoj ili administrativnoj proceduri. A netko jednostavno treba razgovor.
Mizdrak Mišanović kaže kako se upravo kroz dugogodišnji rad pokazalo koliko je psihosocijalna potpora važna.
- Klubovi jesu mjesto za druženje i grupna druženja, ali brojni ljudi trebaju individualni pristup - objašnjava.
Razgovor sa stručnom osobom, dodaje, često otvara prostor da se prepozna ono što čovjeka doista muči. Nekada je to problem koji traje godinama, a nekada jednostavno potreba da nekome kažete ono što dugo nosite u sebi.
- Nekada jednostavno otvore dušu - kaže.
Zato klubovi nisu zamišljeni kao prostor u kojem će se ljudima unaprijed ponuditi gotov raspored aktivnosti, a od njih očekivati da ga prihvate. Upravo suprotno, korisnici su uključeni u stvaranje sadržaja.
- Naši korisnici su kreatori svih aktivnosti i programa i projekata koje imamo - ističe Mizdrak Mišanović.
Udruga tijekom provedbe projekata provodi evaluacije na početku, tijekom i na kraju aktivnosti. Korisnike se pita što im se svidjelo, što nije, što im je bilo korisno i što bi željeli u budućnosti.
Jer, kako kaže, kada bi se ljudima nešto jednostavno donijelo i nametnulo, to možda uopće ne bi bila njihova stvarna potreba.
Od vrata do vrata
Jedna od vrlo konkretnih usluga koju Udruga pruža jest organizirani prijevoz.
Na prvi pogled riječ je o jednostavnoj usluzi. No za osobu koja živi u ruralnom području, nema vlastiti automobil, teško se kreće ili nema odgovarajuću prometnu povezanost, mogućnost da netko dođe po nju na kućni prag može značiti razliku između obavljene i neobavljene liječničke kontrole, ostvarivanja prava ili obavljanja osnovne kupnje.
Udruga već pruža organizirani prijevoz starijim osobama, odnosno osobama u dobi od 65 i više godina, dok se kroz novi projekt usluga prijevoza provodi i za osobe s invaliditetom.
- Ovo je prijevoz od vrata do vrata - objašnjava Mizdrak Mišanović, te dodaje kako se korisnika preuzima na njegovoj adresi, odvozi do liječnika, ustanove, institucije, trgovine ili drugog potrebnog odredišta, a nakon obavljene obveze vraća kući.
Najčešće se prijevoz koristi za odlazak liječniku, ali potrebe su mnogo šire. Korisnici odlaze u policiju, socijalnu skrb, zdravstvene ustanove, ali i u posjete prijateljima ili na aktivnosti udruga i drugih organizacija.
Usluga prijevoza za osobe s invaliditetom kroz projekt dostupna je radnim danom od 7 do 15 sati, uz prethodnu najavu nekoliko dana ranije na broj 095 855 7210.
Mizdrak Mišanović pritom upozorava na jednu širu potrebu jer županija je velika, a potrebe korisnika brojne.
- Bilo bi jako poželjno da postoji još organizacija koje pružaju ovu uslugu i da se povežemo na području županije - kaže.
Posebno ističe ruralna područja, gdje nedostatak prijevoza može dovesti do izoliranosti. Taksiji su za mnoge korisnike preskupi, pa organizirani prijevoz nije tek praktična pogodnost, nego usluga koja ljudima omogućuje veću samostalnost i uključenost u zajednicu.
Zajednica ne prestaje na granicama grada
Udruga žena Vukovar svoje aktivnosti ne ograničava samo na Vukovar. Važna je suradnja s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, posebno kada se želi prepoznati što ljudima u manjim sredinama doista treba.
U novom projektu partneri su općine Trpinja, Borovo i Markušica, no Udruga svojim uslugama nastoji biti dostupna i drugim sredinama u županiji, među kojima su Stari Jankovci i Bogdanovci.
- Zajedničkom suradnjom možemo više napraviti u zajednici i pružiti našim korisnicima ono što im je zaista potrebno - kaže koordinatorica.
Prije otvaranja klubova razgovaralo se s predstavnicima lokalne samouprave i ispitivale potrebe stanovnika. Tek nakon toga odlučivalo se koje će se aktivnosti ponuditi.
Takav pristup, kaže Mizdrak Mišanović, omogućuje da ljudi sadržaje dobiju ondje gdje žive, umjesto da zbog njih moraju putovati.
U pozadini svega nalazi se i gotovo tri desetljeća iskustva Udruge žena Vukovar. Organizacija djeluje već 28 godina, a velik dio svojih aktivnosti financira kroz nacionalne i europske projekte.
Europski fondovi važan su izvor financiranja, ali koordinatorica ističe i važnost domaćih institucija i ministarstava, koji su tijekom godina postali partneri Udruge u pružanju usluga korisnicima.
- Bez njih ne bi bilo ovih usluga za korisnike - ističe.
Od usamljenosti do novog kruga ljudi
Problemi s kojima se korisnici javljaju nisu uvijek isti. Tu su pitanja prijevoza, ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi, pravna problematika, zdravstvene potrebe, ali i jednostavna činjenica da čovjek u nekom trenutku može ostati sam.
Upravo zato klubovi imaju još jednu važnu zadaću, ponovno povezivati ljude.
Zamislimo osobu koja je dugo zatvorena u vlastita četiri zida. Prvi dolazak možda je nesiguran. Možda dođe samo jednom. Onda ponovno. Upozna nekoga. Uključi se u radionicu. Ostane na razgovoru. Počne dolaziti redovito.
Nakon nekog vremena, ono što je nekada bilo samo mjesto za aktivnost postaje mjesto na kojem čekaju poznata lica.
Za Mirjanu Mizdrak Mišanović upravo su takvi trenuci najveća satisfakcija.
- Dugoročno gledano, ljudi s kojima mi radimo meni nisu korisnici, meni nisu broj. Oni su dio mog grada i onoga što ja radim u zajednici - kaže.
Više od 11 godina njezina rada u Udruzi dodatno je učvrstilo takav pogled na posao. Ljudi, kaže, daju smisao svemu što se radi.
I zato klubovi nisu samo projekt. Oni su pokušaj da se ljudima vrati ono što se ponekad izgubi s godinama, osjećaj da su viđeni, potrebni i uključeni. Vrata su otvorena.
Starije osobe i osobe s invaliditetom mogu se uključiti u rad klubova na njima najbližoj lokaciji, bez čekanja neke posebne radionice ili događaja. Klubovi rade svakoga radnog dana od 15 do 19 sati.
Za dodatne informacije moguće je kontaktirati Udrugu žena Vukovar na broj 032 421 191.
Jer godine možda mijenjaju ritam života, ali ne moraju smanjiti njegov sadržaj.
Ponekad je potrebno samo pronaći novo mjesto, upoznati nove ljude i pronaći razlog zbog kojega ćete sutra ponovno izaći iz kuće. A upravo takva mjesta sada postoje u Vukovaru, Borovu, Boboti i Markušici.
SNIMKU gostovanja Mirjane Mizdrak Mišanović u jutarnjem showu "Tko rano rani?" poslušajte u playeru ispod članka.