Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru obilježilo je 21. obljetnicu rada, a protekle godine donijele su značajan razvoj studijskih programa, infrastrukture i studentskog standarda. O dosadašnjem putu, izazovima koji su pratili razvoj ustanove, ali i planovima za budućnost, gostujući u jutarnjem showu Tko rano rani? govorio je dekan Željko Sudarić.
Govoreći o 21 godini rada Veleučilišta, Sudarić je istaknuo kako je riječ o važnoj obljetnici iza koje stoji rad velikog broja ljudi. Pritom je naglasio kako se uspjeh ustanove ne može promatrati odvojeno od razvoja Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije.
- Dvadeset i jedna godina je veliki period. Tu je jako puno ljudi utkalo svoj rad, znanje i trud - rekao je Sudarić, dodajući kako je jednako važno gledati prema budućnosti. Smatra da Veleučilište, Grad Vukovar i Vukovarsko-srijemska županija trebaju nastaviti zajednički razvijati ustanovu i stvarati uvjete koji će mladima biti razlog za dolazak i ostanak.
Posebno je izdvojio činjenicu da Veleučilište nije bilo među ustanovama koje su se u javnosti spominjale u kontekstu mogućeg spajanja ili zatvaranja pojedinih visokih učilišta. Za Sudarića je i to pokazatelj da je ustanova u proteklom razdoblju napravila iskorak.
Razvoj se, prema njegovim riječima, odvijao na više razina - od infrastrukture do jačanja ljudskih potencijala. Zaposlenicima se nastojalo omogućiti dodatno usavršavanje i razvoj, a stečeno znanje potom prenositi studentima.
Jednim od najvažnijih projekata izdvojio je preseljenje Veleučilišta u Radnički dom. Taj je potez, rekao je, značajno pridonio studentskom standardu, ali je otvorio i prostor za razvoj novih studija.
- Preseljenje u Radnički dom možda je najveći projekt koji smo napravili - istaknuo je Sudarić, podsjećajući kako je upravo dobivanje odgovarajućeg prostora omogućilo pokretanje dvaju diplomskih studija, prava i ekonomije. U tom je kontekstu spomenuo i zahtjeve vezane uz prostorne uvjete, odnosno potrebnu kvadraturu za izvođenje studijskih programa.
Govoreći o razvoju Veleučilišta, naglasio je kako iza svega nije stajala samo jedna institucija. Istaknuo je sinergiju Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije, nadležnog ministarstva i Vlade Republike Hrvatske, koja je Veleučilište osnovala i koja sudjeluje u njegovu upravljanju.
Od zabrinutosti za opstanak do rekordnog upisa
Sudarić se prisjetio i razdoblja kada je stanje bilo znatno neizvjesnije. Kada je 2018. godine sa suradnicima preuzeo vođenje Veleučilišta, broj studenata bio je u padu, osobito na studijima prava i ekonomije. Na upravnom studiju, kako je rekao, tada su bila samo tri redovita studenta, zbog čega se otvorilo pitanje budućnosti pojedinih studija, pa i mogućnosti njihova spajanja ili gašenja.
Uslijedilo je razdoblje intenzivnog rada na razvoju studijskih programa, privlačenju studenata i stvaranju boljih uvjeta za studiranje. Rezultati su, prema Sudarićevim riječima, postali vidljivi posljednjih godina.
Ovogodišnji ljetni upisni rok donio je, kako je rekao, rekordan rezultat. Nakon jesenskog upisnog roka Veleučilište bi trebalo imati oko 400 novih studenata. Tako bi ukupan broj studenata trebao premašiti brojku od 1100, uz mogućnost daljnjeg rasta bude li uvedeno više novih studijskih programa.
Veleučilište pritom više nije ustanova na koju dolaze samo studenti iz Vukovara i okolice. Studenti stižu iz različitih dijelova Hrvatske, od Dubrovnika do Iloka, iz Istre i Međimurja, ali i izvan Hrvatske.
Sudarić je posebno istaknuo studente hrvatskog podrijetla izvan Republike Hrvatske, ponajprije iz Vojvodine, ali i iz Bosne i Hercegovine. U tom području postoji suradnja sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kroz koju su predviđene i upisne kvote za studente izvan Hrvatske.
Takva struktura studenata, smatra Sudarić, ima širi učinak na sam grad. Oko tisuću mladih ljudi koji studiraju u Vukovaru ne utječu samo na život Veleučilišta, nego i na gospodarstvo i svakodnevicu grada. Studenti koriste smještaj, ugostiteljske i druge usluge, kupuju i žive u gradu, a dio njih nakon završetka studija u Vukovaru može pronaći posao i ostati.
Važan dio razvoja predstavlja i studentska infrastruktura. Uz zgradu Veleučilišta, razvijani su studentski dom i restoran, čime je dodatno podignuta razina studentskog standarda.
Sudarić je kao primjer naveo i međunarodni BIP program održan prošle godine, u kojemu je sudjelovalo 70 sudionika iz 14 zemalja. Sudionici iz država poput Njemačke, Poljske, Finske i Španjolske, rekao je, pozitivno su govorili o uvjetima koje Vukovar nudi studentima, a neke je iznenadila razina studentske infrastrukture koju su zatekli u Vukovaru.
Nova poglavlja: studiji, internacionalizacija i izazovi budućnosti
Razvoj Veleučilišta pratio je i rast ulaganja. Sudarić je naveo kako je tijekom posljednjih osam godina povučeno oko 20 milijuna eura europskih sredstava. Pritom je zahvalio partnerima koji su sudjelovali u realizaciji projekata, posebno Gradu Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Istodobno su razvijani postojeći i pokretani novi studijski programi. Uz zdravstvene i tehničke sadržaje, Veleučilište je razvijalo i programe iz područja društvenih znanosti, među kojima je izdvojio javnu upravu te Menadžment u trgovini.
Govoreći o potonjem studiju, Sudarić je naveo da je prema tadašnjim podacima Menadžment u trgovini prošle godine bio drugi u Hrvatskoj među 199 studijskih programa na 44 visoka učilišta. Taj podatak iznio je kao pokazatelj interesa studenata i kvalitete programa.
Jedan od razloga za razvoj diplomskih studija bila je i potreba studenata da nakon završenog prijediplomskog studija svoje obrazovanje nastave u Vukovaru. Sudarić je rekao kako su upravo studenti i bivši studenti svojim potrebama i interesima pokazivali da postoji prostor za nastavak obrazovanja do razine magistra struke.
Dva diplomska studija, pravo i ekonomija, danas su, prema njegovim riječima, popunjena do kapaciteta.
Važan dio rada Veleučilišta je i suradnja s poslodavcima. Studenti tijekom obrazovanja odlaze na stručnu i kliničku praksu, upoznaju radno okruženje i stječu iskustvo koje im kasnije olakšava ulazak na tržište rada.
Sudarić je istaknuo kako je upravo povezanost s gospodarstvom jedan od važnih elemenata obrazovanja, a zaposleni bivši studenti najbolji su pokazatelj koliko je takva povezanost važna.
Pogled prema budućnosti, međutim, donosi i nove izazove. Sudarić je kao najveći izdvojio demografska kretanja i potrebu za privlačenjem novih generacija studenata. Nova izabrana dekanica Sanja Gogeta, rekao je, sa svojim timom razmišlja o daljnjem razvoju studijskih programa, a jedan od smjerova je i jača internacionalizacija.
Posebna se pozornost pritom planira posvetiti studijima na engleskom jeziku. Veleučilište već privlači studente iz inozemstva kroz razmjenu i boravak od jednog semestra, no cilj je, prema Sudarićevim riječima, u budućnosti ponuditi i cjelovite studijske programe na engleskom jeziku.
Takav bi razvoj mogao dodatno otvoriti Vukovar prema studentima iz drugih zemalja, ali istodobno povećati potrebu za smještajnim kapacitetima. Sudarić je zato upozorio kako će, uz rast broja studenata, biti potrebno razmišljati i o dodatnim studentskim domovima, ali i o privatnom smještaju.
Veleučilište „Lavoslav Ružička“ tako nakon 21 godine rada ulazi u novo razdoblje. Od ustanove čiji je opstanak prije nekoliko godina bio predmet ozbiljnih pitanja, razvilo se u visoko učilište s oko tisuću studenata, razvijenom infrastrukturom, različitim studijskim programima i sve snažnijom međunarodnom komponentom.
Na kraju razgovora Sudarić je naglasio kako zgrade, koliko god bile važne, same po sebi nisu ono najvrijednije što ostaje iza jedne institucije.
- Beton i cigla nisu najvažniji, ali bez njih se ne može - poručio je, ističući kako se funkcije i odgovornosti s vremenom prenose na nove ljude, dok ono što treba ostati jest zajedništvo i sinergija.
Upravo u toj suradnji vidi i ključ budućnosti Veleučilišta, između ustanove, Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije, države, zaposlenika, studenata i gospodarstva. Nakon 21 godine, poruka koju je Sudarić uputio bila je jasna - infrastruktura je stvorila preduvjete, brojke pokazuju rast, ali će budući razvoj ovisiti prije svega o ljudima i njihovoj spremnosti da nastave graditi ono što je započeto.
Na kraju je zahvalio nadležnom ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, Gradu Vukovaru i Vukovarsko-srijemskoj županiji, svojim kolegama i zaposlenicima, studentima i alumnijima, kao i obitelji. Posebnu je zahvalu uputio i Hrvatskom radiju Vukovar na praćenju rada Veleučilišta i prenošenju njegovih aktivnosti javnosti.
Svim studentima pritom je poželio uspješno i ugodno studiranje, uz poruku da upravo oni ostaju jedan od najvažnijih razloga zbog kojih Veleučilište treba nastaviti rasti i razvijati se.
SNIMKU gostovanja Željka Sudarića u jutarnjem showu Tko rano rani? Poslušajte u playeru ispod članka