Treće osječko izdanje manifestacije Znanost u prolazu održat će se u subotu, 3. listopada, od 10:30 sati u Perivoju hrvatskih velikana. Građanima će dvanaest znanstvenica kroz kratka predavanja, radionice i razgovore približiti teme iz znanosti od umjetne inteligencije i medicine do biljnih ekstrakata, matematike i dalekih galaksija.
Cilj manifestacije je znanost izvesti iz laboratorija i fakultetskih dvorana te je približiti građanima na otvorenom, kroz kratke i pristupačne sadržaje. Posebnost je i u tome što na manifestaciji sudjeluju isključivo znanstvenice, čime se dodatno naglašava vidljivost žena u znanosti.
- Znanost u prolazu je manifestacija koja znanost dovodi tamo gdje se ljudi svakodnevno kreću na trgove, u parkove i na ulice. Ideja je da netko prolazi, zastane iz znatiželje i u deset minuta sazna nešto novo, i to iz prve ruke - rekla izvanredna profesorica dr. sc. Dragana Božić-Lenard s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek.
Manifestacija je pokrenuta u Zagrebu 2022. godine, a dosad je gostovala i u Rijeci, Splitu i Sisku. Osijek ju je ugostio 2023. i 2025. godine, a ovogodišnje izdanje bit će treće u gradu.
Od umjetne inteligencije do svakodnevnog života
Program je namijenjen svim uzrastima, a teme su vrlo raznolike. Posjetitelji će, među ostalim, moći istražiti kako djeca usvajaju značenja riječi, koliko glume ima u svakodnevnim ulogama te koliko je teško razlikovati tekst koji je napisao čovjek od onoga koji je generirala umjetna inteligencija.
Upravo će se tom temom baviti Božić-Lenard kroz interaktivnu igru „Autor ili umjetna inteligencija“. Posjetitelji će dobiti nekoliko kratkih tekstova i pokušati pogoditi koje je napisao čovjek, a koje umjetna inteligencija.
- To zvuči dosta lagano, međutim većina ljudi iznenadi se koliko je to zapravo teško. Tekstovi koje piše umjetna inteligencija danas su vrlo tečni, gramatički ispravni i uvjerljivi. Upravo je poanta pokazati da tečnost nije isto što i točnost, a uvjerljivost nije isto što i istina - rekla je.
Posjetitelji će pritom naučiti prepoznati neke od mogućih znakova umjetno generiranog sadržaja, poput predvidljive strukture, općenitih tvrdnji i vrlo samouvjerenog iznošenja netočnih informacija.
- Najvažnije je da ljudi odu s jednim pitanjem u glavi: Tko je ovo napisao i mogu li mu vjerovati? To je vještina koja danas treba svima nama, od učenika koji pišu zadaće do odraslih koji svakodnevno čitaju vijesti i objave na društvenim mrežama- rekla je Božić-Lenard.
Medicina, lijekovi, biljke i zaštita okoliša
Dio programa posvećen je medicini i razvoju novih lijekova.
- Profesorica Marija Hefer s Medicinskog fakulteta govorit će o razlikama u simptomima bolesti kod žena i muškaraca, dok će kolegica s Odjela za kemiju predstaviti kako nastaje novi lijek i koliko mala promjena u strukturi molekule može utjecati na njegovo djelovanje. Posjetitelji će moći saznati i zašto nas lavanda opušta, a metvica osvježava, kako nastaju eterična ulja koja se koriste u parfemima i kozmetici te kakvu ulogu imaju nova sredstva za zaštitu bilja. Bit će riječi i o zeolitu, a jedna od znanstvenica pokušat će razdvojiti činjenice od brojnih mitova koji se vežu uz taj mineral- rekla je Božić-Lenard.
Od Osijeka do dalekih galaksija
Za ljubitelje fizike i svemira profesorica Strišković s Odjela za fiziku približit će posjetiteljima supermasivne crne rupe u središtima dalekih galaksija i gama-zrake koje do Zemlje putuju milijardama godina.
Matematika će se predstaviti kroz zakrivljene oblike koji se nalaze svuda oko nas – od školjki i mjehurića sapunice do mostova i spiralnih stubišta. Program će se dotaknuti i pitanja koliko mjesto stanovanja može utjecati na životne i poslovne prilike.
- U jednom subotnjem prijepodnevu možete proputovati od jezičnih rječnika do crnih rupa - istaknula je Božić-Lenard.
Kada se jezik susretne s tehnologijom
Božić-Lenard, profesorica engleskog jezika na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, posebno se bavi spojem jezika i informacijskih tehnologija.
- Informatičari i inženjeri stalno komuniciraju. Pišu dokumentaciju, izvješća, radove, surađuju s kolegama iz cijelog svijeta. Njihov je zapravo radni jezik engleski, a moj je posao pripremiti ih za to - pojasnila je.
Pojavom generativne umjetne inteligencije taj je spoj postao još izraženiji. U svojim istraživanjima bavi se načinom na koji studenti koriste alate umjetne inteligencije te mogu li prepoznati tekst koji je generirala umjetna inteligencija i uočiti njegove pogreške.
Za Božić-Lenard upravo je neposredan kontakt s građanima jedna od najvećih vrijednosti manifestacije.
- Znanost koja ostaje samo u časopisima ili na konferencijama ima vrlo ograničen doseg. Na manifestaciji poput Znanosti u prolazu ljudi stanu iz znatiželje, bez ikakve obaveze, i onda ostanu jer im je zanimljivo - rekla je te dodala kako takvi susreti mogu biti korisni i samim znanstvenicima jer pitanja posjetitelja često otvaraju nove perspektive.
- Ne dolazim samo nešto objasniti, nego i nešto naučiti- istaknula je.
Znanost u prolazu tako želi pokazati da znanost nije rezervirana za laboratorije, fakultete i stručnjake, nego da može biti zanimljiva i razumljiva svima.
- Kad netko na štandu shvati da i sam može provesti mali eksperiment, da i on može biti detektiv koji analizira tekst, znanost mu odjednom postaje bliža. Posebno mi je važno da to vide djeca i mladi. Najzanimljivije stvari događaju se upravo tamo gdje se različita područja susretnu - zaključila je Božić-Lenard.