Na rijeci Dravi kod Osijeka tijekom vikenda zabilježen je najniži vodostaj otkako postoje mjerenja – čak minus 174 centimetra. U Hrvatskim vodama upozoravaju kako posljednjih godina sve češće bilježe ekstremne hidrološke pojave – od dugotrajnih malovodnih razdoblja do poplava, i to u razdobljima kada se takvi scenariji ranije nisu očekivali.
Direktor osječkog Vodnogospodarskog odjela Hrvatskih voda za Dunav i donju Dravu Željko Kovačević istaknuo je kako trenutna situacija nije posljedica samo jednog uzroka, već kombinacije više čimbenika.
-Živimo u doba ekstrema, kada imamo ili izrazito niske vodostaje ili poplave, a ti ekstremi pojavljuju se u vremenima kada ih ne očekujemo. U ovo vrijeme obično očekujemo maksimalni vodostaj, a imamo minimalni. To je nova stvarnost kojoj se nastojimo prilagoditi - rekao je Kovačević.
Među važnim razlozima za dugotrajna malovodna razdoblja navodi smanjenu količinu snježnog pokrivača u Alpama, odnosno manju količinu vode koja se tijekom proljeća postupno oslobađa otapanjem snijega. Uz to, posljednjih godina bilježe se i manje količine oborina te izostanak intenzivnih kiša.
Niski vodostaji bilježe se i na Dunavu, a prema riječima Kovačevića, najveći problem nisu pojedinačni rekordi, već promjena dugoročnih trendova.
- Nije problem u rekordima, ono što je bitno su trendovi, a oni pokazuju da imamo duga malovodna razdoblja. Pomalo se mijenja kompletna slika praćenja vodostaja koju pratimo više desetaka godina - upozorio je, a prenosi Hina.