Republika Hrvatska službeno je postala zemlja bez minske opasnosti nakon što je završila sve obveze razminiranja preuzete pristupanjem Ottawskoj konvenciji o zabrani protupješačkih mina. Time je ispunjena temeljna obveza iz članka 5. Konvencije – pronalazak i uništavanje svih protupješačkih mina na teritoriju države.
Objava ovog važnog postignuća stigla je prigodom obilježavanja Dana civilne zaštite u Zagrebu, a Hrvatska se time svrstala među ukupno 32 države potpisnice Konvencije koje su u potpunosti izvršile ovu obvezu, od čega osam u Europi.
Tri desetljeća razminiranja
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako završetak razminiranja predstavlja ispunjenje obećanja danog građanima još 1998. godine, kada je Hrvatska ratificirala Konvenciju.
„Nakon gotovo 30 godina završili smo aktivnosti uništavanja svih protupješačkih mina u miniranim područjima, a Republika Hrvatska postala je zemlja bez minske opasnosti. Pronađeno je i uništeno gotovo 107.000 mina te 470.000 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava. To nije samo tehnički uspjeh, nego i ispunjena moralna obveza prema žrtvama i njihovim obiteljima”, poručio je Božinović.
Dodao je kako je ovaj rezultat plod dugogodišnje političke volje, nacionalne odgovornosti te suradnje s operativnim organizacijama i međunarodnim partnerima.
Humanitarni uspjeh i primjer drugim državama
Predsjednica Konvencije, stalna predstavnica Republike Zambije pri Ujedinjenim narodima u Ženevi Eunice M. Tembo Luambia, čestitala je Hrvatskoj u ime država potpisnica.
Istaknula je kako ispunjenje obveza iz članka 5. predstavlja važnu prekretnicu za globalne napore u humanitarnom razoružanju te dokaz da države mogu ostvariti konkretne rezultate u zaštiti svojih građana.
„Završetak razminiranja u Hrvatskoj važan je korak u njezinu poslijeratnom oporavku i snažan primjer dugoročne predanosti humanitarnom razoružanju”, poručila je Luambia.
Konvencija koja mijenja svijet
Ottawska konvencija usvojena je 1997. godine, a na snagu je stupila 1. ožujka 1999. Hrvatska ju je ratificirala među prvim državama svijeta, već 20. svibnja 1998. godine.
Riječ je o jednom od najvažnijih međunarodnih humanitarnih sporazuma kojim se zabranjuje uporaba, proizvodnja, skladištenje i prijenos protupješačkih mina te nalaže njihovo uništavanje i pomoć žrtvama.
Do danas su države potpisnice uništile više od 53 milijuna protupješačkih mina, a provedba Konvencije omogućila je da milijarde četvornih metara nekada opasnog zemljišta ponovno postanu sigurne za život, poljoprivredu i razvoj.
Hrvatska je pritom naglasila da će i dalje aktivno sudjelovati u provedbi Konvencije, osobito kroz međunarodnu suradnju, zagovaranje i pomoć žrtvama mina, s ciljem stvaranja svijeta bez ovog opasnog oružja.