Godinu dana nakon konstituiranja novog saziva Gradskog vijeća Vukovara, njegov predsjednik Goran Bendra govori o političkoj suradnji, odnosima među vijećnicima, najvažnijim odlukama, ulozi građana u radu lokalne samouprave te razvojnim projektima koji bi u sljedećim godinama trebali obilježiti razvoj grada. U razgovoru za Hrvatski radio Vukovar ističe kako je dijalog temelj rada Gradskog vijeća te poručuje da će konačnu ocjenu njihova rada dati građani na kraju mandata.
*Navršila se prva godina rada novog saziva Gradskog vijeća. Kada pogledate unatrag, što biste izdvojili kao najveće postignuće?
-Teško je izdvojiti samo jednu odluku ili jedan trenutak jer je posao Gradskog vijeća vrlo raznolik. Naša je zadaća donositi odluke koje izvršna vlast provodi, ali i nadzirati rad gradskih ustanova i trgovačkih društava te voditi računa da sve bude u skladu sa zakonom. Ako bih ipak morao izdvojiti nešto posebno, rekao bih da je to pravodobno donošenje proračuna za 2026. godinu. Bez proračuna ne mogu funkcionirati gradske ustanove, ne mogu se provoditi programi ni financirati projekti. To je temelj rada svakoga grada i zato smatram da je njegovo donošenje jedna od najvažnijih odluka koje je vijeće donijelo.
STABILNA VEĆINA I KOREKTNA POLITIČKA SURADNJA
*Početak mandata obilježili su pregovori oko formiranja većine. Koliko je to otežalo kasniji rad Gradskog vijeća?
-Građani su na izborima poslali jasnu poruku – nijedna politička opcija nije dobila dovoljno mandata da sama formira većinu. Zato je bilo potrebno vrijeme da razgovaramo, uskladimo stavove i utvrdimo postoji li dovoljno zajedničkih ciljeva za suradnju. Svaka politička opcija ima svoju viziju razvoja grada, ali zajednički nazivnik mora biti interes građana. Upravo smo na tome gradili dogovor između Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatskih suverenista i HNS-a. Pokazalo se da postoji dovoljno zajedničkih ciljeva kako bismo mogli odgovorno voditi grad. Suradnja je od samoga početka korektna. Redovito razgovaramo, dogovoreno se poštuje i do sada nije bilo skrivenih namjera ni političkih podmetanja. Smatram da upravo takav odnos omogućuje stabilan rad Gradskog vijeća.
*Je li bilo odluka oko kojih je bilo teško osigurati većinu?
-Kada pogledamo brojke, rekao bih da nije. Tijekom prve godine rada raspravljali smo o više od 130 točaka dnevnog reda. Samo je nekoliko odluka doneseno isključivo glasovima vladajuće većine, dok je čak 36 točaka usvojeno jednoglasno. To pokazuje da se velik broj odluka donosi širokim konsenzusom. Analizirajući glasovanja vidi se da potpora nije dolazila uvijek od istih vijećnika ili političkih opcija. Ovisno o temi, pojedini vijećnici bili su suzdržani ili su glasovali protiv, ali ukupno gledajući, velika većina odluka dobila je znatno širu potporu od same vladajuće većine. To je, po mom mišljenju, pokazatelj da Gradsko vijeće uglavnom donosi odluke koje prepoznaju potrebe građana, bez obzira na političke razlike.
IZAZOV JE OMOGUĆITI RASPRAVU, ALI ZADRŽATI RED
*Koliko vam je funkcija predsjednika Gradskog vijeća donijela više izazova nego što ste očekivali?
-Prije svega moram pohvaliti djelatnike gradske uprave koji pripremaju sjednice i svu potrebnu dokumentaciju. Njihov profesionalan rad uvelike olakšava posao predsjedniku vijeća. Najveći izazov ipak je pronaći ravnotežu između slobodne rasprave i održavanja reda na sjednici. Na početku mandata nastojao sam vijećnicima dati što više prostora za raspravu, no s vremenom sam shvatio da je ponekad potrebno odlučnije reagirati kako bi se zadržala primjerena razina komunikacije. Srećom, do sada nije bilo potrebe za izricanjem sankcija. U većini slučajeva bilo je dovoljno upozoriti vijećnike da se vrate temi i zadrže pristojan ton rasprave.
POLITIČKA KULTURA I GRANICE RASPRAVE
*U Gradskom vijeću sjede predstavnici različitih političkih opcija. Kako danas ocjenjujete razinu političke kulture?
-U ovom sazivu mnogo je vijećnika kojima je ovo prvi mandat, među njima sam i ja. Iako nisam ranije bio vijećnik, godinama sam sudjelovao u radu Kluba vijećnika HDZ-a pa mi način funkcioniranja Gradskog vijeća nije bio nepoznat. Na početku je bilo potrebno vrijeme da se svi međusobno upoznamo i prilagodimo načinu rada. Kao predsjednik vijeća nastojao sam vijećnicima dati dovoljno prostora da iznesu svoje stavove i argumente. Većina rasprava odvija se korektno i profesionalno. Naravno, postoje teme koje izazivaju više emocija pa ponekad dođe i do povišenih tonova. Međutim, rekao bih da su to iznimke i da je ukupna razina političke kulture u Gradskom vijeću vrlo dobra.
*Jesu li rasprave uglavnom argumentirane ili ipak često prerastu u politička prepucavanja?
-To ovisi o temi o kojoj se raspravlja. Većina točaka dnevnog reda prolazi uz argumentiranu raspravu, ali ima situacija kada pojedine teme otvore mnogo širi prostor za političke ili svjetonazorske rasprave. Sjećam se rasprave o Planu upravljanja destinacijom Grada Vukovara. Riječ je o razvojnom dokumentu koji se odnosi na turizam i kulturu, no rasprava se vrlo brzo proširila na ideološka pitanja, identitet i druga područja koja nisu bila izravno povezana s dokumentom. Takve situacije pokazuju koliko različita mogu biti viđenja razvoja grada. Ipak, bez obzira na različite stavove, na kraju se odluke donose nakon rasprave i glasovanja, što je i smisao rada predstavničkog tijela.
*Koliko je teško ostati nepristran kada istodobno predstavljate političku opciju i vodite sjednicu Gradskog vijeća?
-Predsjednik Gradskog vijeća mora osigurati jednaka prava svim vijećnicima, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadaju. Upravo se toga nastojim držati od prvoga dana. Ponekad nije jednostavno procijeniti kada treba prekinuti raspravu ili upozoriti vijećnika. Ako jednom sudioniku dopustite nešto oštriji nastup, teško je drugome uskratiti pravo da odgovori istom mjerom. Zato predsjednik vijeća mora pronaći ravnotežu između slobode rasprave i poštovanja Poslovnika. Vjerujem da svi vijećnici imaju jednak prostor iznijeti svoje mišljenje i da se prema svima odnosim jednako.
*Koliko su vijećnici pripremljeni za sjednice?
-Građani često nisu svjesni koliko opsežnu dokumentaciju vijećnici dobivaju prije sjednica. Ponekad je riječ o stotinama stranica materijala pa je nemoguće očekivati da svi jednako detaljno prouče svaki dokument. Većina vijećnika prolazi cijeli dnevni red, a posebno se priprema za teme koje najbolje poznaje ili koje smatra važnima. Prednost imaju klubovi vijećnika jer mogu međusobno podijeliti materijale i kvalitetnije se pripremiti. Naravno, razina pripreme razlikuje se od vijećnika do vijećnika. Neki dolaze s unaprijed pripremljenim pitanjima i prijedlozima, dok se drugi više uključuju tijekom same rasprave.
*Jesu li problemi građana dovoljno zastupljeni u radu Gradskog vijeća?
-Vjerujem da jesu. Iz perspektive Hrvatske demokratske zajednice prije svake sjednice komuniciramo s našim temeljnim ograncima i članovima kako bismo prikupili pitanja i prijedloge građana. Osim toga, vijećnici svakodnevno razgovaraju sa sugrađanima i upravo iz tih razgovora proizlazi velik broj pitanja koja se otvaraju na sjednicama. Na aktualnom satu prirodno je da vladajući žele predstaviti ono što je učinjeno, dok oporba upozorava na probleme koje smatra važnima. Smatram da građani kroz takav način rada imaju mogućnost da se njihov glas čuje. Kao predsjednik Gradskog vijeća više sam puta pozvao građane da mi se izravno obrate ako smatraju da neko pitanje treba otvoriti na sjednici. Ta mogućnost postoji i želim da je građani koriste.
OD KOMUNALNIH INICIJATIVA DO UREĐENJA VUKOVARSKE ADE
*Možete li izdvojiti vijećničke inicijative koje su rezultirale konkretnim odlukama ili projektima?
-Velik dio inicijativa koje dolaze kroz vijećnike odnosi se na svakodnevne komunalne probleme. Građani najčešće upozoravaju na stanje cesta i nogostupa, javne rasvjete, zelenih površina ili drugih sadržaja u svojim gradskim četvrtima. To možda nisu veliki razvojni projekti, ali upravo takve stvari najviše utječu na kvalitetu svakodnevnog života. Kao jedan od primjera izdvojio bih uređenje Vukovarske ade. O toj se temi više puta raspravljalo u Gradskom vijeću, a vjerujem da su građani primijetili kako je kupalište ove godine uređeno kvalitetnije nego ranijih godina. Kupališna sezona dočekana je spremno, organiziran je prijevoz, prostor je uređen i siguran za boravak, a građanima je omogućeno da tijekom ljeta više koriste taj prostor. Aktualna je i inicijativa za uređenje nove gradske plaže na Dunavu, s obzirom na to da se dosadašnja lokacija više ne može koristiti zbog radova na obaloutvrdi. Takve inicijative pokazuju da građani žele sudjelovati u oblikovanju grada, a naš je zadatak saslušati ih i, kada je to moguće, pronaći rješenje.
*Prate li građani dovoljno rad Gradskog vijeća ili ga je potrebno dodatno približiti javnosti?
-Uvijek postoji prostor za napredak, ali smatram da građani danas imaju dovoljno mogućnosti informirati se o radu Gradskog vijeća. Na mrežnim stranicama Grada dostupni su svi materijali i odluke, zainteresirani mogu zatražiti i audiozapise sjednica, a mediji redovito prate aktualni sat i najvažnije teme. Razmišljali smo i o dodatnim načinima približavanja rada Vijeća građanima, no postoje i praktična ograničenja. Gradska vijećnica nema dovoljno prostora za veći broj posjetitelja, a građani ionako mogu u svakom trenutku kontaktirati svoje vijećnike ili predsjednika Gradskog vijeća. Volio bih da građani još više koriste tu mogućnost. Otvoren sam za razgovor i svaki prijedlog koji može pridonijeti razvoju grada.
*Koje su teme o kojima vam građani najčešće govore?
-Najčešće su to komunalni problemi. Građani upozoravaju na oštećene nogostupe i prometnice, potrebu za dodatnim uređenjem zelenih površina, stabla koja predstavljaju opasnost ili druge probleme u svojim četvrtima. Jedan zanimljiv primjer dolazi s Mitnice. Nakon izgradnje novog dječjeg igrališta građani su se javili s prijedlogom da se ono proširi jer se pokazalo da je interes djece mnogo veći nego što se očekivalo. Takve inicijative posebno vesele jer pokazuju da su novi sadržaji zaživjeli među građanima. Grad je već pokrenuo aktivnosti kako bi se igralište proširilo, što pokazuje da se kvalitetni prijedlozi građana mogu relativno brzo pretočiti u konkretne projekte. Naravno, nisu sve inicijative izvedive, ali važno je saslušati građane i objasniti im što je moguće učiniti, a što zbog zakonskih ili financijskih razloga nije.
SURADNJA S GRADONAČELNIKOM I ZAJEDNIČKI RAZVOJNI CILJEVI
*Koliko je dobra suradnja između Gradskog vijeća i gradonačelnika Marijana Pavličeka? Postoji li zajednički cilj kada je riječ o ključnim razvojnim projektima?
-Dosadašnju suradnju ocijenio bih vrlo korektnom. Nakon početnih razgovora i pregovora pokazalo se da ni Hrvatski suverenisti, ni Hrvatska demokratska zajednica, ni HNS u ovu suradnju nisu ušli s prikrivenim namjerama. Redovito komuniciramo, otvoreno razgovaramo o temama koje su važne za razvoj grada i nastojimo pronaći rješenja koja će biti u interesu građana. Naravno, postoje različita mišljenja i rasprave, ali upravo je to smisao demokratskog procesa. Kada postoji zajednički cilj i spremnost na dijalog, vjerujem da se može ostvariti kvalitetna suradnja na projektima koji su važni za budućnost Vukovara. Na kraju, svi koji obnašamo javne dužnosti odgovorni smo građanima. Oni će na kraju mandata ocijeniti jesmo li opravdali njihovo povjerenje, a upravo je to najbolji pokazatelj kvalitete našega rada.
*Koliko je za razvoj Vukovara važna suradnja s Vladom Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemskom županijom?
-Ta je suradnja iznimno važna. Vukovar ima posebnu prednost kroz Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, zahvaljujući kojem se uz gradski proračun svake godine osiguravaju dodatna sredstva za financiranje kapitalnih projekata. Tim se sredstvima financiraju brojni projekti – od obrazovanja i energetske obnove škola do zdravstva, komunalne infrastrukture, kulture i sporta. Upravo zahvaljujući toj potpori moguće je realizirati projekte koje bi Grad iz vlastitog proračuna teško mogao financirati. Važna je i suradnja s Vukovarsko-srijemskom županijom. Kao primjer izdvojio bih rješavanje situacije u Luci Vukovar nakon poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini. Zajedničkim djelovanjem županije i Vlade RH pronađen je model kojim Luka ostaje u državnom vlasništvu i nastavlja poslovati. Slična je situacija i s Borovom, gdje je država u više navrata pomagala očuvanje proizvodnje i radnih mjesta. Takvi primjeri pokazuju koliko je suradnja svih razina vlasti važna za razvoj grada.
PROJEKTI TRAŽE VRIJEME, PROCEDURE I STRPLJENJE
*Kako odgovarate na kritike da građani često vide političke sukobe, a premalo konkretnih rezultata?
Živimo u vremenu u kojem najveću pozornost privlače sukobi i senzacionalistički naslovi. Često se oko neke teme podigne velika medijska pozornost, a pritom se zaboravlja da se ozbiljni projekti ne mogu realizirati preko noći. Od pokretanja inicijative do njezine provedbe potrebno je proći niz zakonskih procedura, izraditi projektnu dokumentaciju, provesti javnu nabavu i osigurati financijska sredstva. Takvi procesi traju mjesecima, ponekad i godinama. Kada se projekt naposljetku realizira, javnost mu često posveti znatno manje pozornosti nego u trenutku kada je problem prvi put otvoren. To je dio današnjeg načina informiranja, ali naš je posao da nastavimo raditi i stvarati konkretne rezultate. Naravno da ne možemo ispuniti svaki zahtjev građana. Potreba je mnogo, a sredstva su uvijek ograničena. Zato nastojimo pronaći rješenja koja će koristiti što većem broju naših sugrađana.
*Koji su prioriteti Gradskog vijeća i gradske uprave u nastavku mandata?
-Pred nama je nekoliko važnih projekata koji će obilježiti sljedeće razdoblje. Među njima je obnova Radničkog doma i Grand hotela, gdje će nakon završetka radova biti smješten i dio gradske uprave, uključujući novu vijećnicu. Time ćemo dobiti primjereniji prostor za rad Gradskog vijeća. Jedan od ključnih prioriteta je i uvođenje jednosmjenske nastave u osnovnim školama, što smatram standardom kojem treba težiti. Važna su i ulaganja u sportsku infrastrukturu. Uz projekt izgradnje Stadiona 12 hrvatskih redarstvenika, radi se i na uređenju igrališta u Ulici 204. vukovarske brigade, gdje će biti postavljena umjetna trava koja zadovoljava sve potrebne standarde. Time će djeca i mladi dobiti još bolje uvjete za bavljenje sportom. Prva godina mandata uglavnom je bila posvećena organizaciji rada i pokretanju projekata. Vjerujem da će se u razdoblju koje slijedi sve više vidjeti i konkretni rezultati tih aktivnosti.
DUGOROČNI RAZVOJ TRAŽI ODGOVORNO UPRAVLJANJE
*Što je, po vašem mišljenju, ključno za dugoročni razvoj Vukovara?
-Teško je izdvojiti samo jedan projekt ili jednu odluku. Razvoj grada ne ovisi samo o privlačenju novih investicija, nego i o odgovornom upravljanju onime što već imamo. Važno je održavati postojeću infrastrukturu, voditi računa o gradskim ustanovama i stvarati stabilne uvjete za nova ulaganja. Projekti poput Vukovar Business Foruma važni su jer otvaraju prostor za nove investitore, ali jednako je važno da Grad bude pouzdan partner koji odgovorno upravlja svojim resursima. Cilj je da svaka nova investicija predstavlja dodatnu vrijednost, a ne nadoknađivanje onoga što je moglo biti sačuvano ili bolje održavano.
*Što biste željeli da građani kažu o ovom sazivu Gradskog vijeća kada mandat završi?
-Volio bih da kažu kako smo pošteno radili i dali svoj maksimum.
Svjestan sam da će uvijek biti različitih mišljenja i da će netko smatrati kako je nešto moglo biti bolje. To je sastavni dio javnog života i politike. Najvažnije mi je da građani prepoznaju iskren trud i odgovornost u obavljanju dužnosti koju smo preuzeli. Na kraju će upravo oni dati konačnu ocjenu našega rada.
*Za kraj, nekoliko kratkih pitanja. Na koju ste odluku kao predsjednik Gradskog vijeća posebno ponosni?
-Na odluku o sufinanciranju smještaja naših sugrađana u domovima za starije i nemoćne osobe.
*Postoji li rasprava koju biste najradije zaboravili?
-Ne. Svaka je rasprava, bez obzira na njezin tijek, na kraju dovela do određene odluke i mislim da je svaka imala svoju svrhu.
*Je li vas netko od vijećnika posebno iznenadio konstruktivnošću?
-Ne bih izdvajao pojedince. Gotovo svaki vijećnik u određenim je temama pokazao kvalitetne prijedloge i konstruktivan pristup.
*Jesu li vas politički protivnici tijekom prve godine mandata ugodno iznenadili spremnošću na suradnju?
-Da. Kada je riječ o temama koje smatraju važnima, spremnost na suradnju postoji bez obzira na političke razlike.
*Biste li danas, s iskustvom prve godine mandata, nešto napravili drukčije?
-Vjerojatno bih od početka nešto odlučnije vodio sjednice Gradskog vijeća. U početku sam nastojao ostaviti vrlo širok prostor za raspravu, a iskustvo me naučilo da je ponekad potrebno ranije postaviti jasnije granice kako bi rasprava ostala učinkovita i usmjerena na temu.