Nakon što je prije nekoliko dana javnost iznenadila snimka automobila sa srbijanskim registracijskim oznakama koji je zbog rekordno niskog vodostaja Dunava preko gotovo presušenog riječnog korita stigao na Vukovarsku adu, danas je dodatnu pozornost izazvala vijest lokalnog portala Press032 o pojavi vozila srbijanske policije na prilazu adi sa srbijanske strane. Prema objavljenim informacijama, policijsko vozilo pojavilo se na području s kojega se posljednjih dana na adu dolazi kopnenim putem zbog izrazito niskog vodostaja.
Ovi događaji ponovno su otvorili raspravu o statusu Vukovarske ade i neriješenom graničnom pitanju između Hrvatske i Srbije.
Vukovarska ada pripada Hrvatskoj prema katastarskim granicama
Vukovarska ada riječni je otok koji se nalazi uz desnu, odnosno srbijansku obalu Dunava, ali je prema katastarskim granicama dio katastarske općine Vukovar. Hrvatska od osamostaljenja zastupa stajalište da državna granica slijedi povijesne katastarske granice, što znači da se Vukovarska ada smatra hrvatskim državnim teritorijem. To je u skladu s načelima Badinterove arbitražne komisije, prema kojima su republičke granice bivše Jugoslavije postale međunarodne državne granice.
S druge strane, Srbija zagovara da granica prati sredinu plovnog puta Dunava, zbog čega pitanje granice na ovom dijelu rijeke ni gotovo tri desetljeća nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nije konačno riješeno.
Foto: ŠRUDunav
Što se dogodilo nakon mirne reintegracije?
Nakon završetka mirne reintegracije 1998. godine Hrvatska je uspostavila ustavnopravni poredak na području hrvatskog Podunavlja, no pitanje razgraničenja na Dunavu ostalo je otvoreno. Vukovarska ada godinama je bila teško dostupna, a pristup je bio moguć samo uz posebne dozvole. Od 2006. godine, dogovorom lokalnih vlasti, građanima je ponovno omogućeno korištenje kupališta tijekom ljetne sezone, pa je ada nakon šesnaest godina ponovno postala omiljeno vukovarsko izletište.
Nizak vodostaj donio nove izazove
Ovogodišnji rekordno nizak vodostaj Dunava potpuno je promijenio izgled riječnog korita. Ondje gdje je nekada postojao plovni kanal danas se na pojedinim dijelovima može prijeći pješice, a posljednjih dana čak i automobilom. Grad Vukovar još je početkom godine upozorio da taloženje pijeska prijeti fizičkim spajanjem ade sa srbijanskom obalom te zatražio hitno izmuljivanje prolaza, ističući kako nije riječ samo o ekološkom i plovidbenom pitanju, nego i o pitanju sigurnosti i zaštite državne granice Republike Hrvatske.
Posljednji događaji – od dolaska automobila do današnje pojave vozila srbijanske policije – pokazuju kako iznimno nizak vodostaj nije otvorio samo novi kopneni prilaz Vukovarskoj adi, nego je ponovno u fokus javnosti stavio jedno od najosjetljivijih otvorenih pitanja u hrvatsko-srpskim odnosima – razgraničenje na Dunavu.