Kako je izvijestila Vlada RH, predložene su nove mjere koje donose važne promjene u kaznenopravni sustav Republike Hrvatske. Među najznačajnijim promjenama ističu se uvođenje doživotne kazne zatvora, izmjene sigurnosnih mjera nadzora nakon odsluženja kazne te osnivanje posebnog sustava za osobe koje i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je tri glavna smjera zakonodavnih promjena. Prvi se odnosi na uvođenje doživotnog zatvora kao nove kazne za najteža kaznena djela. Ta bi kazna bila alternativa dugotrajnom zatvoru, a mogućnost uvjetnog otpusta postojala bi tek nakon najmanje 25 godina provedenih u zatvoru. Također, za takva kaznena djela ne bi postojala zastara kaznenog progona niti izvršenja kazne.
Nadzor nakon odslužene kazne
Drugi dio izmjena odnosi se na sigurnosni nadzor nakon što osoba u cijelosti odsluži zatvorsku kaznu. Umjesto sadašnjeg modela, sud bi na prijedlog zatvora ili kaznionice mogao odrediti posebne mjere nadzora, uz obvezna stručna mišljenja i redovitu procjenu opravdanosti trajanja tih mjera.
Cilj predloženih rješenja je pronaći ravnotežu između zaštite prava pojedinca i potrebe društva za sigurnošću, pri čemu bi se poštovali standardi Europskog suda za ljudska prava.
Posebna ustanova za visokorizične počinitelje
Treći smjer reforme predviđa donošenje posebnog zakona kojim bi se uredio smještaj i tretman osoba koje su odslužile kaznu za najteža kaznena djela, ali za koje stručnjaci procijene da i dalje predstavljaju opasnost za okolinu. O njihovom smještaju odlučivao bi sud u posebnom postupku, a mjera bi se provodila u posebno osnovanoj ustanovi uz redovito preispitivanje njezine opravdanosti.
Novi zakon i poseban tretman
Ministrica zdravstva Irena Hrstić dodatno je pojasnila da se novi zakon neće odnositi na osobe s dijagnosticiranim psihičkim bolestima, nego na osobe kod kojih su izražene nasilne osobine ponašanja. Naglasila je kako se ne radi o klasičnom liječenju, već o posebnom obliku tretmana koji zahtijeva suradnju više sustava i individualan pristup svakoj osobi.
Nova ustanova, prema najavama, neće imati karakter ni zatvora ni zdravstvene ustanove, već će biti posebno organizirana institucija s jasno određenim pravilima rada. Tretman bi se temeljio na individualnom pristupu, multidisciplinarnosti, poštovanju dostojanstva osobe i metodama temeljenima na stručnim dokazima.
Radni naziv novog propisa trenutno je „Nacrt zakona o tretmanu i smještaju osoba po potpunom izvršenju kazne zatvora“, a fokus je na osobama kod kojih prevladavaju nasilne karakteristike ličnosti.
Na kraju je ministar Habijan istaknuo da će zbog ovih promjena biti potrebno uskladiti i druge zakone, poput Zakona o kaznenom postupku, Zakona o izvršavanju kazne zatvora te Zakona o sudovima za mladež.