U sklopu Vukovar business foruma otvorena su i pitanja o ulozi zdravstvenih ustanova u širem društvenom i ekonomskom kontekstu.
Na panelu „Razvoj medicine i zdravstva u Vukovaru“ raspravljalo se o budućnosti zdravstvenog sustava, ulozi međunarodne suradnje te mogućnostima dodatnog razvoja medicinskog i povezanog gospodarskog sektora u gradu.
Juginović: Vukovar može biti dio globalne medicinske i znanstvene mreže
Jedan od sudionika, Alen Juginović, liječnik i istraživač s Harvard Medical School, istaknuo je kako je fokus njegova sudjelovanja usmjeren na razvoj biomedicine i jačanje povezanosti domaćih institucija s vodećim svjetskim centrima.
– Izuzetno mi je drago biti u Vukovaru. Na panelu govorimo o razvoju hrvatske biomedicine, odnosno specifično o razvoju medicine i znanosti u Vukovaru te na koji način tome možemo dodatno doprinijeti – rekao je Juginović.
Posebno je naglasio važnost međunarodnih partnerstava u unapređenju zdravstvenog sustava.
– Ono što sam posebno naglasio, kroz svoj rad u organizaciji Medex, jest važnost međunarodnih partnerstava. Dakle, kako lokalne bolnice, sveučilišta i fakultete možemo povezati s vrhunskim svjetskim institucijama poput Harvard University, Yale University i Massachusetts Institute of Technology, ali i bolnicama poput Mayo Clinic i Cleveland Clinic – pojasnio je dodajući kako ključ leži u razmjeni znanja i iskustava.
Razmjena znanja i povratak stručnjaka u lokalnu zajednicu
– Cilj je omogućiti razmjenu znanja, da naši liječnici i znanstvenici odlaze na kratkotrajne stručne boravke, a zatim se vraćaju i stečeno znanje implementiraju u lokalnoj zajednici, u korist svih pacijenata – naglasio je Juginović.
Govoreći o mogućnostima primjene takvog modela u Hrvatskoj, istaknuo je kako prepreke nisu nepremostive.
– Zaista mi je zadovoljstvo sudjelovati u događanjima u Hrvatskoj i pomoći koliko god mogu. Smatram da ne trebamo razmišljati u smislu da smo mali i da ne možemo surađivati s velikim institucijama. Domaći stručnjaci već posjeduju visoku razinu znanja, ali su potrebni dodatni iskoraci. Naši liječnici i znanstvenici već su pokazali iznimnu kvalitetu. Naravno, potrebni su dodatni resursi i određene organizacijske promjene, ali povezivanje s vrhunskim svjetskim sveučilištima, koja su vrlo otvorena za suradnju, smatram putem kojim svakako trebamo ići – pojasnio je.
Blažanović: Medicina mora ostati socijalna, ali prostor za razvoj postoji
S druge strane, ravnatelj Nacionalna memorijalna bolnica Dr. Juraj Njavro Anto Blažanović osvrnuo se na odnos zdravstvenog sustava i poslovnog sektora, naglašavajući specifičnosti medicinske djelatnosti.
– Gledajte, u suštini, bavljenje medicinom jest posao – i to vrlo složen i skup posao, koji obuhvaća različite aspekte. Način na koji se mi bavimo tim poslom je u potpunosti socijalan. Mi smo ovdje da čujemo što je novo u svijetu i da vidimo na koji način se možemo uključiti u taj tok koji ide prema budućnosti – rekao je Blažanović.
Naglasio je kako zdravstveni sustav mora ostati primarno socijalan, ali da postoje određeni modeli koji omogućuju dodatne prihode.
– Sustav je zamišljen kao socijalan i neprofitan, odnosno nije izravno uključen u biznis i takav bi trebao i ostati. Međutim, postoji mogućnost da se određene usluge, primjerice zahvati prema željama pacijenata iz drugih država, uključe u naš rad i da budu naplaćene. To je jedini način na koji možemo govoriti o biznisu u kontekstu medicine – rekao je.
Hrvatska iskustva važna su i međunarodnoj zajednici
Govoreći o potencijalu međunarodne suradnje, Blažanović je istaknuo važnost razmjene iskustava, posebno onih specifičnih za hrvatski kontekst.
Osim što kroz ovakve susrete sudionici mogu steći nova znanja i iskustva iz inozemstva, važno je istaknuti kako i naši stručnjaci imaju puno toga za podijeliti, osobito iskustva hrvatskih ratnih liječnika iz 1991. godine, kakva mnogi izvan Hrvatske nisu imali priliku upoznati.
– Svakako, naše iskustvo je veliko, a naši liječnici prate svjetske trendove i razmjenjuju znanja. Kroz naše ljude u inozemstvu možemo to iskoristiti na različite načine, u edukaciji, razmjeni iskustava, ulaganjima u bolnicu i znanstvenom radu. Postoji mnogo smjerova u kojima možemo surađivati – zaključio je.