Klaudija Boras
U Dnevniku HRV-a, između ostalog, poslušajte:
- Poljoprivreda i turizam teme danas održane Koordinacije župana, gradonačelnika i načelnika Vukovarsko-srijemske županije
- Obilježen Dan grada Belog Manastira
- Knjižnica godine za 2024. godinu je Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci.
Dnevnik uredila i vodila Klaudija Boras.
Ovogodišnji Advent u Osijeku počinje 30. studenoga i traje do dočeka Nove godine, 31. prosinca. U predivnom ambijentu osječke Tvrđe, a posebno na Trgu Svetog Trojstva, Osijek će ponovno zasjati kao božićno središte istoka Hrvatske – istaknuto je u petak na konferenciji za medije.
Svečanom sjednicom Županijske skupštine i dodjelom nagrada i priznanja u Otoku je u ponedjeljak obilježen Dan Vukovarsko-srijemske županije.
U ime predsjednika Vlade sjednici je nazočio ministar obrane Ivan Anušić poručivši kako Vukovarsko-srijemska županija ima brojne projekte koje uspješno realizira, a s čijom provedbom mora nastaviti i dalje uz pomoć Vlade.
- Ovaj datum se poklapa i s velikim tragedijama na istoku Hrvatske, poglavito u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je podnijela najveći teret Domovinskog rata. Zbog tih ljudi smo danas ovdje i toga se treba prisjetiti - rekao je Anušić.
Čestitajući građanima najistočnije hrvatske županije njihov Dan, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Ivan Bosančić izrazio je zadovoljstvo gospodarskim pokazateljima napretka županije.
- Vidimo da je veći broj zaposlenih, da su plaće nešto više, ali ne možemo biti u potpunosti zadovoljni jer nam je cilj što prije uhvatiti korak s razvijenijim hrvatskim županijama - naglasio je Bosančić.
Zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Franjo Orešković zahvalio je svojim prethodnicima na položaju župana i građanima Vukovarsko-srijemske županije koji, kako je rekao, svakodnevno ulažu ogromne napore kako bi njihov kraj i zavičaj svakim danom bio što napredniji.
- Po svim gospodarskim pokazateljima napredujemo tako da se ne treba plašiti za opstojnost ovih krajeva koji su se i u prošlosti znali nositi s ogromnim izazovima i tragedijama iz kojih su naši ljudi uvijek izlazili jači - poručio je Franjo Orešković.
Sjednici Županijske skupštine nazočan je bio i ministar poljoprivrede Josip Dabro.
- Mogu najaviti kako će u srijedu Ministarstvo poljoprivrede objaviti natječaje u vrijednosti 202 milijuna eura koji se odnose na mlade poljoprivrednike, sustav navodnjavanja i prerađivačku industriju, a tu je Vukovarsko-srijemska županija izuzetno jaka - najavio je Dabro rekavši kako se nazire i završetak radova na izgradnji Agrotehnološkog centra koji se gradi u Cerni na županjskom području, a koji bi trebao označiti jedno novo poglavlje u vukovarsko-srijemskoj poljoprivredi.
Tijekom svečane sjednice zaslužnima su uručene županijske nagrade i priznanja. Počast županije dodijeljena je bivšem dugogodišnjem vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću dok su nagrade za životno djelo uručene novinaru Hrvatskog radija Vukovar Milanu Paunu i umirovljenom ravnatelju Gradskog kazališta Joze Ivakića u Vinkovcima, pod čijom upravom je to kazalište ostvarilo najveća postignuća, Zdenku Rečiću.
Dan Vukovarsko-srijemske županije obilježava se 11. studenoga na blagdan njezinog nebeskog zaštitnika sv. Martina i u spomen na 11. studenoga 1745. godinu kada je carica Marija Terezija osnovala Srijemsku županiju, preteču Vukovarsko-srijemske županije.
U Vukovarskom večernjem dnevniku poslušajte:
Obilježen Dan Vukovarsko-srijemske županije i njezina zaštitnika sv.Martina biskupa,
Počeo štrajk u zdravstvu,
Obilježeno stradanje Bogdanovaca u Domovinskom ratu.
Vukovarski večernji dnevnik uređuje i vodi Klaudija Boras.
Članovi Sindikata Zajedno u ponedjeljak su ispred Klinike za tumore pacijentima poručili kako zbog štrajka nitko tko ima potrebu za zdravstvenom skrbi neće biti zakinut, broj djelatnika koji štrajka po odjelima te Klinike varira, no na dijagnostičkoj radiologiji su gotovo svi u štrajku, prenosi HINA.
- Želim umiriti sve naše pacijente da nitko tko ima potrebu za skrbi neće biti zakinut. Njegova potreba će se riješiti na najbolji način. Sve što možemo odgoditi, a što ne ugrožava život naših pacijenata, niti njihove buduće kontrole, također ćemo odgoditi i pošteno u najkraćem roku odraditi - rekla je novinarima glavna radiološka tehnologinja u Klinici za tumore Ivanka Herman.
Pojasnila je kako se ti pacijenti ne vraćaju na liste čekanja, bit će pozvani te nema potrebe da razmišljaju o odlascima kod privatnika. Napomenula je kako to vrijedi i za Kliniku, ali i ostale ustanove diljem Hrvatske.
- Pacijenti nas zovu i pitaju kako da postupe, kada da dođu, a mi pogledamo njihovu dokumentaciju. Ako oni, na primjer, imaju kontrolu u veljači, nema potrebe da im danas radimo neku radiološku obradu jer to stignemo napraviti do kontrole do veljače - navela je.
Ostali, koji su u aktivnom onkološkom liječenju i trebaju primiti svoju terapiju danas ili ovih dana, oni obradu dobivaju, kao i bolnički pacijenti koji su osobito osjetljiva populacija, dodala je.
Govoreći o broju djelatnika koji štrajkaju, Herman je navela kako nemaju još potpune podatke jer "ljudi konstantno pristupaju na dnevnoj bazi Sindikatu" pa su brojevi fluidni.
Na citologiji je u štrajku je njih sedam, na dijagnostičkoj radiologiji (CT, mamografija) od 17 zaposlenih je 16 u štrajku, a na radioterapiji, odjelu koji pacijentima pruža terapiju zračenjem, 13 je u štrajku od 22 zaposlenih.
Pri tome je Herman napomenula kako je na radioterapiji radi niskih plaća u zadnjih mjesec dana troje ljudi dalo otkaz, a od početka godine sveukupno petero.
Istaknula je kako je osnovna plaća radiološkog tehnologa s trogodišnjim studijem 1300 eura, ako imaju mogućnost dežurati je i više, ali u tom slučaju njihove satnice znaju biti po 250 i 280 sati, što im također stvara velik pritisak. Upozorila je i kako se na natječaje javlja nedovoljan broj ljudi za popunjavanje aktualnih radnih mjesta.
Na pitanje je li bilo pritisaka na članove Sindikata, Herman je odgovorila kako, što se tiče Klinike za tumore koja je dio KBC-a Sestre milosrdnice, pritisaka nema.
- Jutros sam bila na sastanku u ravnateljstvu s Vagićem, pritisaka u KBC-u Sestre milosrdnice nema. Naravno da je ravnateljstvo zainteresirano da se čim više pacijenata obradi, jer je to njihova primarna zadaća i tu moramo pomiriti naše interese kao članova Sindikata, kao zdravstvenih profesionalaca i interese struktura koji rukovode zdravstvenim sustavima - istaknula je.
Ali, dodala je, Vlada mora čuti gdje su problemi.
Herman je navela kako traže da im se povećaju koeficijenti i isprave greške, dok je na navode vladajućih da je došlo do povećanja plaća, poručila kako je njena osobna plaća narasla za 8,7 posto.
Također je navela kako im je jutros komunicirano da trenutno nitko ne razmišlja o zabrani štrajka, no ako bi pravosudna tijela donijela takvu odluku, oni će to poštovati.
Radiološki tehnolog sa Zavoda za radioterapiju i onkologiju Klinike za tumore Vladimira Ugarković poručila je kako žele da im se vrati ono što im pripada s obzirom na to rade s teškim pacijentima.
Uprava KBC Rijeka: u štrajku 42 djelatnika
Prema podacima prikupljenim do 9 sati, u KBC-u Rijeka u štrajku su 42 djelatnika raspoređena na četiri ustrojstvene jedinice, izvijestila je Uprava tog KBC-a.
Sindikalni povjerenik sindikata Zajedno Irislav Šabulić u riječkom KBC-u tvrdi pak da je u štrajku oko 150 zaposlenika. Šabulić je, okružen članovima sindikata i ostalima u štrajku, poručio pacijentima da se ne brinu, jer će se sve pretrage i zahvati obaviti. Molimo za strpljenje, jer mi smo ovdje za pacijente, poručio je.
U Općoj bolnici Dubrovnik štrajk su prijavila dva zaposlenika laboratorija, ali ravnatelj dubrovačke bolnice Mario Bekić ističe kako svoj posao rade u punom smislu.
- Riječ je o Odjelu laboratorijske dijagnostike, ali sve se obavlja u redu i nema nikakvih problema za pacijente - rekao je Bekić.
Kako smo doznali, u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici "Dr. Juraj Njavro" Vukovar te u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci nema štrajka.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić najavio je u četvrtak da će Vladi i Hrvatskom saboru predložiti donošenje strateškog Zakona o demografskoj obnovi, koji bi mogao biti usvojen u roku godine dana.
Za donošenje tog ključnog dokumenta bit će važna suradnja sa akademskom zajednicom, gospodarstvenicima, lokalnom i regionalnom samoupravom i svima kojima je interes dobro naroda i budućnost ove zemlje, poručio je Šipić sudjelujući na Znanstvenom saboru Slavonije i Baranje, održanom u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU.
Dobrim je također ocijenio što se „lampioni pale i u EU jer se milijuni djece manje rađaju u cijeloj Europi".
- Dok niz drugih naroda nadire prema svim ljepotama EU-a, pa tako i Lijepoj našoj, mi ćemo reći - svi su nam dobro došli, nikoga nećemo odbiti ali neka se poštuju pravila RH, njeni zakoni, neka se uči hrvatski jezik i prihvate sve vrijednosti koje je ovaj narod stvarao u krvi - rekao je Šipić.
Ministar je aktualne demografske trendove u pet slavonskih županija i cijeloj Hrvatskoj ocijenio zabrinjavajućim, posebno kada je riječ o ruralnim krajevima.
Pet slavonskih županija izgubilo je između 2011. i 2022. godine 140.140 stanovnika od 413.056, koliko je izgubila cijela Hrvatska. U tom razdoblju umrle su 109.363 osobe, a rođeno je svega 68.786, što je 40.577 više umrlih nego rođenih.
Negativni se trendovi nastavljaju i u ovoj godini u kojoj je najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen u Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, kazao je Šipić napomenuvši da demografija nije pitanje ideologije i stranačkih pripadnosti već nacionalnog konsenzusa u kojem je doprinos svakog pojedinca važan.
Izvanredni profesor s katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marin Strmota ustvrdio je kako je demografsko pitanje prije svega ekonomsko pitanje jer tek kada se maksimalno uključi ekonomija, kao i tijela državne uprave i lokalne zajednice, mogu se očekivati bolji trendovi.
Demografska pitanja nisu univerzalna, nema svaka država iste probleme. Prosječni stanovnik Slavonije nema isti problem kao prosječni Nijemac. Moramo imati specifične populacijske politike i migracijsku politiku, zato treba raditi istraživanja na regionalnim i nižim razinama kako bi mogli donositi kvalitetne mjere, kaže Strmota, prenosi HINA.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pred Spomen obilježjem u Bizovcu u četvrtak je odana počast osobama stradalim 7. studenoga 1991. godine prilikom avionskog raketiranja ovog naselja od strane pilota velikosrpske JNA. Poginuli su Josip Marinić, Josip Jurenac, Darko Kovačević, Slavko Vidaković, Tomislav Kranjčević, Reza Vuković i jedanaestogodišnji Dragan Cvetković, a teško su ranjene 23 osobe; Josip Andraković, Anđelko Stanić, Vinko Pintar, Pavo Duvnjak, Dražen Lacković, Ivan Ladišić, Spomenka Lacković, Franjo Plazonić, Dalibor Cvetković, Agica Sudar, Anica Pavić, Zlatko Štulac, Verica Glavaš, Milica Magušić, Damir Ivanović, Slavko Mateašić, Željka Galić, Zlatko Kajić, Marijan Parle, Antun Kraštek, Matija Kojundžić, Marija Đerki i Baškim Saljiji.
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
Najnovije
Popularno
Poveži se s nama
- Prati nas na Facebook-u
- Prati nas na Twitter-u
- Prati nas na YouTube-u
- Prati nas na Rss-u
- Pošalji nam mail
- Nazovi nas
