Poremećaji u lancima opskrbe tijekom pandemije, rast cijena umjetnih gnojiva uslijed energetske krize te sve češće prirodne nepogode pokazali su koliko sustav opskrbe hranom može biti osjetljiv i podložan promjenama. Takve okolnosti dodatno su skrenule pozornost na pitanje dugoročne stabilnosti opskrbe hranom, ali i na važnost jačanja otpornosti domaće proizvodnje.
U posljednjih nekoliko godina tema sigurnosti opskrbe hranom sve se češće nalazi u fokusu javnosti, ali i stručnih rasprava, osobito u kontekstu globalnih geopolitičkih i gospodarskih kretanja. Istodobno, sve je izraženija potreba za promišljanjem održivih modela proizvodnje koji će omogućiti veću samodostatnost i smanjiti ovisnost o uvozu.
Izazovi domaće proizvodnje
Domaća poljoprivreda suočava se s nizom izazova, među kojima su učinkovitost proizvodnje, troškovi inputa, tržišni pritisci te postojeći sustav potpora. Uz to, uvoz često predstavlja cjenovno konkurentniju alternativu, što dodatno otežava poziciju domaćih proizvođača i utječe na ukupnu razinu proizvodnje.
O tim, ali i brojnim povezanim temama raspravljalo se na panelu „Sigurnost opskrbe hranom i važnost lokalne poljoprivrede“, održanom u sklopu Vukovar Business foruma. Na panelu su sudjelovali predstavnici gospodarstva, znanstvene zajednice i institucija kako bi razmijenili iskustva te otvorili dijalog o izazovima i mogućim rješenjima u području poljoprivrede i opskrbe hranom.
Lukač: Proizvođačima treba dati prostor
Hrvatski poduzetnik Marijan Lukač istaknuo je kako su ovakvi forumi važni jer omogućuju otvorenu raspravu o ključnim problemima koji opterećuju domaću proizvodnju hrane. Govoreći o svakodnevnim izazovima s kojima se proizvođači susreću, istaknuo je kako rast troškova energenata, goriva i drugih ključnih inputa značajno utječe na poslovanje i održivost proizvodnje.
- Svakako da to utječe negativno, da uzima svoj danak. Međutim, uz jednu bolju organizaciju i uz sustav koji će biti podrška proizvođačima, moglo bi se puno lakše to prebroditi - naglasio je.
Dodao je kako je za dugoročnu stabilnost sektora nužno napraviti određene promjene u načinu funkcioniranja sustava, kako bi se proizvođačima omogućilo lakše poslovanje i planiranje proizvodnje.
- Neophodno je resetirati sustav kako bi se dao prostor proizvođačima da prodišu i da počnu proizvoditi. Naši farmeri i ratari znaju proizvoditi, samo ih ne treba gušiti - poručio je Lukač.
Vinković: Velik potencijal leži u preradi
Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek Tomislav Vinković istaknuo je kako panel otvara niz važnih pitanja vezanih uz budućnost hrvatske poljoprivrede, posebno u kontekstu samodostatnosti, tehnološkog razvoja i inovacija. Naglasio je kako su ta pitanja usko povezana s politikama Europske unije, osobito s novim programskim razdobljem od 2028. do 2034. godine, koje će uvelike odrediti smjer razvoja poljoprivrednog sektora.
Prema njegovim riječima, ključno je pravovremeno pripremiti proizvođače na promjene koje dolaze, kako u pogledu novih tehnologija i proizvodnih praksi, tako i u kontekstu međunarodnih trgovinskih sporazuma koji će utjecati na tržište.
- Znamo da će tu sigurno biti i pozitivnih strana i sada treba pripremiti poljoprivrednike kako bi uspješno odgovorili na te izazove jer postoje prilike svakako, ne samo prijetnje - rekao je Vinković.
Govoreći o trenutnom stanju, istaknuo je kako statistički podaci ne ukazuju na potpunu samodostatnost Hrvatske u proizvodnji hrane, iako postoje određeni segmenti u kojima se bilježe pozitivni rezultati, osobito u proizvodnji i izvozu sirovina.
Dodao je kako se upravo u tom području otvara prostor za daljnji razvoj, ali da najveći potencijal vidi u jačanju prerade i stvaranju proizvoda s dodanom vrijednošću.
- Ono u čemu imamo veliki potencijal je zapravo prerada i proizvodi s dodanom vrijednošću i to je ono što će biti prilika u novom razdoblju - istaknuo je.
Pored navedenih na panelu su sudjelovali i Bruno Jurić predsjednik uprave VUPIK Plus, dr. sc. Dragan Solić, načelnik Sektora za razvoj stočarstva u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu te Goran Hudec iz Zadružne konopljare.